Brač

Poznati Bračani

1. Vladimir Nazor, pjesnik i političar (1876.-1949.)
2. Branislav Dešković, kipar (1883.-1939.)
3. Dasen Vrsalović, arheolog (1928.-1981.)
4. Ivan Rendić, kipar (1849.-1932.)
5. Androniko Lukšić, čileanski poduzetnik
6. Ida Stipčić Jakšić, modna dizajnerica
7. Žan Jakopač, glazbenik
8. Ivica Jakšić - Puko, umjetnik
9. Stjepan Pulišelić, utemeljitelj sociologije na zagrebačkom sveučilištu i najplodniji čakavski pjesnik
10. Ivo Škarić, fonetičar
11. Ive Marković-Kora, pjesnik

Brač

Gospodarstvo

Na Braču su oduvijek bili najzastupljeniji stočarstvo, uzgoj vinove loze i maslina, uz kamenarstvo. Plinije Stariji u svojem djelu Naturalis Historia kaže capris laudata Brattia po kozama slavni Brač; NH III, 151 Na to ukazuju i brojni arheološki nalazi. U rimsko doba bila je raširena eksploatacija bračkog kamena koji je korišten diljem Rimskog carstva.

Tijekom srednjeg vijeka stanovništvo otoka bavilo se osim toga i šumarstvom, poljoprivredom, ribarstvom i trgovinom.

U devetnaestom stoljeću dolazi do napretka poljoprivrede, ribarstva, pomorstva i trgovine. Zlatno doba bračkog vinogradarstva je od šezdesetih do devedesetih godina, osobito kada bolest loze uništava francuske i talijanske vinograde, pa se bračko vino izvozi u te zemlje.

A zatim dolazi do katastrofe. Parobrodi uništavaju jedrenjake kojih je na Braču bilo mnogo. Na otok dolazi filoksera što uzrokuje masovne emigracija Bračana u Sjevernu i Južnu Ameriku, osobito u Čile.

Tijekom tisuću devetsto šesdesetih i tisuću devetsto sedamdesetih godina započinju nastojanja da se poboljša život otočana i zaustavi iseljavanje.

Osnovni preduvjeti tome bili su pripojenje otoka na kopnenu električnu i vodovodnu mrežu. Daljnji doprinos razvitku komunikacija, a time i privrede i turizma, bila je izgradnja asfaltiranih cesta po cijelom otoku i česta trajektna veza s kopnom.

Kamenolomi kod Pučišća

 

Ribarstvo se unaprijedilo pa je sada godišnji ulov ribe iznosio preko 1000 tona, koja se djelomično konzervira u tvornicama u Postirima i Milni.

Započelo se obnovom zapuštenog šumarstva, ovčarstva i kozarstva.
Na Braču danas ima 500.000 stabala maslina.

Brački kamen

Tradicionalno iskorištavanje bračkog kamena (mramora) provodi se suvremenom tehnologijom. Dok se pedesetih godina proizvodilo oko 5000 m³ kamenih blokova, proizvodnja se popela na 17000 m³ blokova i preko 300 000 m² piljenih kamenih ploča.

Brački kamen u svijetu je postao slavan zbog svoje kvalitete.

Obnovom i otvaranjem novih manjih industrijskih i zanatskih pogona uspjelo se zaustaviti iseljavanje stanovništva. 

Tako je u Nerežišćima osnovana tvornica bombona, žvakaćih guma i konfekcije; u Sutivanu tvornica plastičnih masa; u Selcima pogon građevinske stolarije, a u Sumartinu i Milni dva manja brodogradilišta. Posebne mogućnosti razvitka Brač je našao u turističkoj privredi. 

Najpoznatije turističko mjesto je svakako Bol sa svjetski poznatom plažom Zlatni rat.

Brač

Brač u Domovinskom ratu 

U ljeto tisuću devetsto devedeset i prve godine Hrvatsku je napala jugoslavenska vojska. Nakon osvajanja topničkih bitnica Jugoslavenske ratne mornarice (JRM), tijekom listopada 1991. uređeni su i posjednuti paljbeni položaji obalnog topništva na Šolti koji su ubrzo zatim djelovali u pomorskom Boju u Splitskom kanalu s početka Domovinskog rata.

Bitka se odvila između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga JRM četrnaestog i petnaestog studenog 1991. godine u Splitskom kanalu.

 

Bračani su organizirali obrambene jedinice i započeli s diverzijama na ratne brodove postavljene pred otokom, koji su 14. i 15. studenoga 1991. bombardirali zapadni dio Brača (okolicu Milne i Bračku stranu Splitskih vrata) te Split. 

Smrtno je nastradao jedan mladi branitelj na otoku. Branitelji s Brača tada obaraju 2 aviona jugo-armije. 

U daljnjoj borbi i otporu agresiji po svim su hrvatskim bojištima ravnopravno sudjelovali i brački branitelji. Nakon rata, otok Brač se uključuje u Splitsko-dalmatinsku županiju, a administrativno je podijeljen na grad Supetar i općine Milna, Sutivan, Nerežišča, Postira, Bol, Pučišća i Selca.

Brač

Klima

Klimu otoka uvjetuje njegov položaj, a odlikuje se svim karakteristikama mediteranske klime: topla i sušna ljeta te kratke i blage zime. Brač pripada najsunčanijem jadranskom području s oko 2700 sunčanih sati godišnje, negdje između Splita i Hvara. Prosječna zimska temperatura je devet celzijevih stupnjeva, a ljetna čak i do dvadeset i pet stupnjeva.

Snijeg u godini pada samo oko dva dana i ne zadržava se više od deset sati. Posljednje bure pušu u ožujku, u narodu poznate kao tri marčanske bure.

Ljeti gotovo svakodnevno puše maestral, poznatiji kao maeštral. Oborine su češće u unutrašnjosti otoka i na njegovoj istočnoj strani. Razlike u količini oborina sežu od sedamsto milimetara godišnjeg prosjeka za Sutivan, do tisuću četristo milimetara za mjesto Dol.

Prosječna temperatura mora je ljeti 24 °C, a zimi 14°C. Budući da na otoku nema većeg naselja ili teške industrije, zagađenja gotovo da i nema.

Brač

Zemljopisni položaj 

Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je skoro preko četrdesetak kilometara, a širok prosječno dvanaest kilometara. S ukupnom površinom od tristo devedeset i pet kilometara, pa je on treći otok po veličini na Jadranu. 

Od kopna je Bračkim kanalom najveće dubine sedamdeset i osam metara, a udaljen od šest do trinaest kilometara. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom (dubine 91 m).

Otok je izgrađen od karbonatno-vapnenačkih stijena, a nastao je prije otprilike sto milijuna godina u razdoblju krede, ali tek u holocenu postaje otok. 

Erozijom i taloženjem nastale su i druge vrste tla, tako da se danas sastoji od vapnenca, pješčenjaka, breča, gline i crvenice.

Brač

Brač
Podaci
Smještaj	Jadransko more
Država	Hrvatska
Glavno naselje	Supetar
Površina	395.438030 km²
Obalna crta	180.613 km
Broj stanovnika	14,434
Plaža Farska